Čuva srce i opušta krvne sudove, utiče na bolji vid, smanjuju rizik od katarakte…
Dinja sadrži izuzetno malo kalorija i masti, a njen plod sadrži 95 odsto vode, 1 procenat bjelančevina, 5,5 odsto šećera, 1 g biljnih vlakana, limunsku kiselinu.
Bogata je vitaminima kao što je karotin, vitamin B i vitamin C, a od minerala sadrži fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum, gvožđe, cink.
Zbog toga je, uz lubenicu, jedan od najboljih izbora za vrele ljetnje dane, ne samo u kriškama, već i kao baza za osvježavajuće sokove, frapee, i kao dodatak egzotičnim i ukusnim brusketima, uz kombinaciju sa nekim slanim namirnicama, poput pršuta.
Postoji više vrsta dinje, a kod nas su najzastupljenije one koje imaju narandžastu ili žutu unutrašnjost, kao i zelena, koja je nešto manja i poznata kao ananas-dinja.
Dinja je zdravija od lubenice
Bogatstvo u količini vitamina C nosi brojne koristi za naše zdravlje, posebno u smislu jačanja imuniteta, a visok nivo kalijuma u dinji važan je za pravilan rad srca. Dinja sadrži čak tri puta više kalijuma nego lubenica. Vitamin B pomaže u oslobađanju tijela od toksina, a bakar u regeneraciji kože. Takođe, sadrži karotenoide – antioksidante koji pomažu u održavanju zdrave funkcije oka, i folate bez kojih nema normalnog razvoja naših ćelija. U dinji ima i dosta vlakana i fitonutrijenata, a ima i nizak glikemijski indeks.
Za bolji vid i zdravlje očiju
Ako svakodnevno konzumirate dinju, to može da utiče na vaš bolji vid. Vitamin C, zeaksantin i karotenoidi iz nje poboljšavaju vid i smanjuju rizik od katarakte i makularne degeneracije. Takođe, ova jedinjenja su važna za zdravu kožu, jačaju naša tkiva u cjelini i podržavaju zdraviju funkciju mozga.
Sprečava dehidrataciju
Zbog visokog sadržaja i vode i elektrolita, dinja dobro uravnotežava njihov međusobni odnos. Zaslužnaje za bolju hidrataciju tijela, što posebno ljeti utiče i na zadržavanje neophodnih eletrolita u organizmu.
Dobro reguliše nivo šećera u krvi
Dinja može da pomogne u pravilnom upravljanju dijabetesom jer ima nizak glikemijski indeks: 4 (četiri). Nisko glikemijsko opterećenje znači i sprečavanje skoka šećera u krvi, stoga se preporučuje kao redovan dio ishrane osoba sa dijabetesom.
Zdravije srce i bolji pritisak
Sve dinje su prepune kalijuma koji pomaže opuštanju krvnih sudova i snižavanju krvnog pritiska. Ovo je veoma važno dok traju visoke temperature budući da su srčani bolesnici i osobe sa visokim pritiskom u posebnom riziku.
Sprečava zatvor
Visok nivo dijetalnih vlakana od suštinske je važnosti za normalnu funkciju rada crijeva i bolje digestivno zdravlje u cjelini. Vlakna naša crijeva čine dovoljno pokretljivim što utiče na bolje pražnjenje i rezultira redovnijom stolicom.
Pojačava i osnažuje imunitet
Kantalupe dinja je bogata fitonutrijentima koji jačaju imunitet i pomažu u borbi protiv brojnih bolesti. Takođe imaju i antiinflamatorna svojstva, što je značajno u borbi protiv upala. Vitamin A takođe jača imunitet i podstiče proizvodnju bijelih krvnih zrnaca (leukocita).
Podrška u razvoju fetusa i korist u trudnoći
Folat u dinjama jedan je od najvažnijih hranljivih sastojaka koji su tokom trudnoće potrebni budućim mamama. Folati i folna kiselina, pored ostalog, učestvuju i u formiranju posteljice, koja snabdijeva bebu neophodnim nutrijentima. Takođe, folati su bitni za formiranje crvenih krvnih zrnaca i održavanju cjelokupnog boljeg zdravlje majke i bebe.
Folati štite i od pojave malignih bolesti
Studije su pokazale značajnu ulogu ovih jedinjenja u prevenciji raka, kao i korist kada se daje u ranim fazama raka. Potrebno je još istraživanja kako bi se značajnije potvrdili antikancerogeni potencijali dinje. Takođe, ima indicija da konzumiranje dinje usporava napredovanje artritisa i smanjuje rizik od pojave astme.
Za ljepšu kožu i protiv opadanja kose
Vitamini i mirerali iz dinje daju značajan doprinos ishrani kože i utiče na mogući gubitak kose, njeguju kožu i štite je od štetnih toksina. Utiču i na bolji rast kose kao i jačanje folikula dlake, uz hidriranje i jačanje kože tjemena.
BONUS:
BOLJE OD BILO KOJE PIZZE… Samo narendajte 1 krompir sa sastojcima kod kuće. Lako, jeftino, zdravo i ukusno
Ako ste u potrazi za isplativom i hranjivom opcijom kojom ćete zamijeniti svoju uobičajenu večer pizze, onda je fritaja od krumpira i povrća idealan izbor!
Ovaj recept ne samo da je jednostavan za pripremu od sastojaka koji su vjerojatno već u vašoj smočnici, već nudi i izvrsnu kombinaciju okusa i bitnih hranjivih tvari.
Prepuna ribanog krumpira, živahnog povrća i malo sira, ova fritaja služi kao zadovoljavajuća večera radnim danom koja će zadovoljiti cijelu obitelj.
POTREBNI SASTOJCI:
Za izradu temelja jela počnite s temeljcem od krumpira.
Količina krumpira težine 500 grama.
Voda
Kada je povrće u pitanju:
Za tijesto će vam trebati 1 tanko narezan poriluk, 3-4 žlice biljnog ulja, 1 mljevena ili naribana mrkva, 1 nasjeckana crvena paprika i po želji svježi peršin.
Za preljev vam je potrebno 1 jaje, 100 ml mlijeka, 120 grama višenamjenskog brašna, 1 žličica soli i crnog papra po ukusu.
Za pripremu ovog recepta trebat će vam 150 grama naribanog cheddar sira, papir za pečenje i još malo biljnog ulja za podmazivanje.
upute
Da biste krumpir pripremili, možete ga naribati na ribež ili gulilicu ili ga narezati na tanke ploške.
Započnite namakanjem naribanog krumpira u vodi na 15 minuta, pazeći da je temeljito natopljen. Nakon predviđenog vremena, nastavite da potpuno ocijedite krumpir. Zatim je vrijeme za pirjanje povrća.
Započnite zagrijavanjem biljnog ulja u tavi na srednje jakoj vatri. Nastavite kuhati poriluk dok ne omekša i poprimi laganu zlatnu boju.
Osušenu mrkvu kuhajte nekoliko minuta prije nego pred kraj dodate nasjeckanu crvenu papriku i kuhate još 2-3 minute.
Skinite povrće s vatre i nastavite s pripremom tijesta.
U posebnoj zdjeli pomiješajte jaje i mlijeko, umutite ih zajedno. Umiješajte brašno, sol i crni papar, pazite da dobijete glatku smjesu bez grudica.
Za početak zagrijte pećnicu na 180°C. Zatim pleh obložiti papirom za pečenje i malo premazati uljem. Na kraju sjediniti sve sastojke i zapeći.
U prostranoj zdjeli pomiješajte ocijeđeni krumpir, kuhano povrće i nasjeckani peršin (po želji).
Ravnomjerno rasporedite smjesu po sastojcima i dobro promiješajte kako biste bili sigurni da je sve obloženo.
Smjesu prekrijte sirom i ravnomjerno rasporedite po tepsiji. Pecite prema uputama.
Stavite fritaju u pećnicu i ostavite da se peče 25 do 30 minuta. Nakon isteka vremena, izvadite lim iz pećnice i obilato pospite naribanim cheddar sirom.
Fritatu nastavite peći u pećnici još 15 minuta dok se sir ne otopi i ne poprimi lijepu zlatnosmeđu boju. Poslužite i uživajte u delicijama.
Prije nego što se prepustite ovom ukusnom vegetarijanskom jelu, preporučljivo je pustiti fritaju da se ohladi na ugodnu temperaturu. Kada se ohladi, narežite ga i uživajte u njegovim toplim i divnim okusima.
Nemojte se ustručavati biti kreativni s odabirom povrća! Slobodno isprobajte nasjeckanu brokulu, tikvice ili gljive kao alternativne opcije.
Količinu sira prilagodite svojim željama. Uz hrskavu salatu stvorite dobro zaokruženo i zadovoljavajuće iskustvo objedovanja.
