Kad prvi put zasadite paradajz u svojoj bašti, možda vam se učini da je to jednostavno. Stavite ga u zemlju, zalijete i čekate plodove. Ali istina je da paradajz traži više pažnje nego što većina ljudi misli. Iako je otporna biljka, za obilan i zdrav urod potrebna je prava strategija. Nakon godina pokušavanja, grešaka i testiranja različitih metoda, otkrio sam jednu jednostavnu stvar koju sada obavezno dodajem kad sadim paradajz – i rezultat je trostruko bolji nego ranije.
U pitanju nije skupa hemikalija, ni neka tajna mješavina iz specijalizovanih radnji. Radi se o prirodnim, lako dostupnim sastojcima koji se mogu pronaći u svakom domaćinstvu. U stvari, vjerovatno već imate sve što vam treba – samo niste znali kako ih iskoristiti.
Paradajz je biljka koja voli bogatu, rastresitu i hranjivu zemlju. Njegov korijen brzo raste i traži nutrijente iz dubine, a lisna masa voli sunce, vlagu i stabilan izvor energije. Upravo zbog toga, način na koji pripremite zemlju prije sadnje određuje da li ćete imati nekoliko sitnih plodova ili pune gajbe krupnih, sočnih paradajza.
Tokom godina, isprobao sam mnoge savjete vrtlara – neki su radili, neki ne. Ali onda sam naišao na kombinaciju sastojaka koju danas obavezno stavljam u svaku rupu prije sadnje. Efekti su zapanjujući – biljka je bujnija, plodovi su veći, zreliji i ne pucaju. Evo šta ubacujem:
Sastojci koje dodajem u zemlju pre sadnje paradajza:
-
1 kašika taloga od kafe
-
1 usitnjena ljuska jajeta
-
1 kašičica kore od banane (sjeckane na sitno)
-
Prstohvat pepela od drveta
-
Šaka komposta ili humusa
Ova kombinacija sastojaka djeluje kao prava energetska bomba za mladu biljku. Kafa sadrži azot koji pospješuje rast zelenih dijelova. Ljuska jajeta daje kalcijum, koji je ključan za čvrstoću ploda i sprečava pojavu truleži na vrhu paradajza. Kora banane daje kalijum i fosfor – važni elementi za cvjetanje i sazrijevanje ploda. Pepeo od drveta poboljšava pH vrijednost tla i dodaje mikronutrijente, dok kompost daje opštu plodnost zemljišta.
Ono što radim je vrlo jednostavno: kada iskopam rupu za sadnju, prvo stavim ovu smjesu na dno, zatim dodam malo zemlje da spriječim direktni kontakt korijena sa koncentrisanim đubrivom, pa tek onda sadim sadnicu. Zatim dobro zalijem i pokrijem slojem malča – obično koristim pokošenu travu.
Ovakva priprema ne samo da ubrzava rast, već i jača otpornost biljke na bolesti. Već nakon par nedjelja, primjećuje se razlika – stabljika je deblja, listovi tamniji, a cvjetovi se pojavljuju ranije. I ne samo to, biljka daje više plodova, koji su znatno ukusniji.
Sunce i voda su naravno neizostavni, ali bez pravih hranjivih materija paradajz neće dati maksimum. Ova metoda je potpuno prirodna i ne opterećuje tlo kao vještačka đubriva.
Dodatno, paradajz voli da se s vremena na vrijeme okopava i zaliva toplom, odstajalom vodom. Najbolje ga je zalivati rano ujutru ili kasno uveče, da ne bi voda brzo isparila. Važno je i da listovi ostanu suvi – to sprečava pojavu bolesti.
Još jedan savjet: povremeno mu priuštite čaj od koprive ili mlake vode u kojoj ste potapali ljuske luka – prirodni stimulatori rasta. Sve to daje biljci dodatnu snagu, bez hemikalija.
Ako želite paradajz koji ne puca, koji je sladak, sočan i zdrav – probajte ovu metodu. Ne zahtijeva mnogo truda, a rezultat je nevjerovatan. Od kada sam prvi put probao ovu kombinaciju, više nikada ne sadim paradajz bez nje. I svaki put se iznova iznenadim koliko priroda zna da nagradi malo dodatne pažnje.
Uz ovih nekoliko jednostavnih sastojaka i malo ljubavi, vaša bašta može postati pravi raj za paradajz. Ako imate nekoliko sadnica, već ćete vidjeti ogromnu razliku. A ako sadite veće količine – pa, pripremite se za bogatu berbu i zavidne poglede komšija.
Probajte i javite rezultate – sigurno nećete požaliti.
