Mandarine su simbol zime, omiljeno voće u domovima širom svijeta, a njihov miris često budi uspomene na djetinjstvo, praznike i porodična okupljanja. Bogate su vitaminom C, osvježavajuće i slatke, lako se gule, pa su omiljen izbor i odraslima i djeci. Međutim, uprkos svim tim prednostima, poznata doktorica interne medicine dr. Marina Kostić upozorava da mandarine ipak nisu za svakoga.
Iako su mnogi skloni da ih smatraju savršenim voćem, postoje ljudi koji ih nikako ne bi trebali konzumirati – ili bi to trebali činiti uz veliki oprez. Iza tog nevino slatkog okusa krije se niz tvari koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod određenih grupa ljudi.
Dr. Kostić napominje da često zaboravljamo da ni prirodne namirnice nisu univerzalno dobre za sve, jer svako tijelo reaguje drugačije, posebno kada su u pitanju hronične bolesti.
Prva rizična grupa su osobe koje pate od gastritisa, čira na želucu ili refluksa. Mandarine, kao i ostalo citrusno voće, sadrže visok nivo limunske kiseline koja može dodatno nadražiti već osjetljivu sluzokožu želuca. Kod ovih pacijenata konzumacija mandarina često izaziva bolove, žgaravicu, nadimanje i nelagodu odmah nakon jela.
Takođe, osobe koje imaju problema s povišenim šećerom u krvi ili dijabetesom trebaju biti posebno obazrive. Iako mandarine nisu ekstremno bogate šećerima, njihov glikemijski indeks nije zanemarljiv. U većim količinama mogu izazvati nagli skok šećera u krvi, što je veoma opasno za osobe koje već imaju nestabilan nivo glukoze. „Nekoliko kriški dnevno nije problem, ali cijela mreža mandarina za večeru – to već jeste“, naglašava dr. Kostić.
Još jedna osjetljiva kategorija su ljudi s problemima sa bubrezima. Mandarine sadrže značajnu količinu kalijuma, koji se kod osoba s oslabljenom funkcijom bubrega ne izlučuje pravilno iz organizma. To može dovesti do hiperkalemije – opasnog stanja koje može izazvati slabost, srčane aritmije, pa čak i srčani zastoj.
Iako rijetko, mandarine mogu izazvati alergijske reakcije, naročito kod djece i osoba koje već imaju sklonost ka alergijama na citrusno voće. Simptomi se mogu kretati od blagih – poput svraba u ustima ili osipa, do ozbiljnijih, poput otoka, gušenja i anafilaktičkog šoka.
Dr. Kostić takođe napominje da osobe koje uzimaju određene lijekove treba da obrate pažnju. Na primjer, oni koji koriste lijekove za sniženje krvnog pritiska iz grupe ACE inhibitora, ili lijekove za liječenje depresije, mogu imati interakcije s tvarima iz mandarina, naročito ako ih konzumiraju u velikim količinama.
Još jedan neočekivani efekat prekomjerne konzumacije mandarina može biti iritacija kože, posebno kod djece. Kiselina iz voća, kad dospije u kontakt s kožom, može izazvati crvenilo i osip, što roditelji često pogrešno pripisuju alergiji na nešto drugo.
Mnogi ljudi koji se bore s gljivičnim infekcijama, poput kandide, takođe bi trebali ograničiti unos mandarina. Šećeri koje sadrže citrusi mogu pospješiti rast gljivica u organizmu i pogoršati stanje, naročito ako se konzumiraju svakodnevno.
Zanimljivo je i to da se u nekim slučajevima kod pacijenata s migrenama javljaju učestaliji napadi glavobolje nakon konzumiranja citrusa. Ta pojava nije do kraja istražena, ali se sumnja da određeni spojevi, poput tiramina, mogu izazvati sužavanje krvnih sudova u mozgu.
Često se zaboravlja da i prirodne namirnice, ako se konzumiraju u neprimjerenim količinama ili u pogrešno vrijeme, mogu izazvati više štete nego koristi. „Zdrav razum je ključan“, kaže dr. Kostić. „Mandarine su zdrave, ali ne za svakoga i ne u neograničenim količinama.“
Ako imate bilo koji od navedenih problema, preporuka je da se posavjetujete sa ljekarom ili nutricionistom prije nego što uključite veće količine mandarina u svoju ishranu. Naročito sada, kada su prisutne na svakom stolu, lako je pretjerati – a ni sa čim ne treba pretjerivati, pa ni s najzdravijim voćem.
Mandarine mogu biti korisne i prijatne, ali njihova konzumacija mora biti prilagođena vašem zdravstvenom stanju. Umjerenost je uvijek najbolji savjet – i u prehrani, kao i u životu.
