Holesterol je jedna od najčešćih tema kada je riječ o zdravlju srca i krvnih sudova. Mnogi ljudi su svjesni da visok holesterol može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, poput srčanih udara, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Uprkos tome, svakodnevno unosimo namirnice koje, ne znajući, dodatno povećavaju nivo lošeg holesterola u krvi. Doktorka Stanišić, poznata stručnjakinja u oblasti ishrane i kardiologije, jasno je istakla koja je ta „tajna“ namirnica koju svi volimo, a koja diže holesterol do neba.
Ono što je iznenađujuće jeste činjenica da se radi o namirnici koja je sastavni dio skoro svakog obroka u našim domaćinstvima — maslac. Upravo maslac, zbog svog visokog sadržaja zasićenih masti, može biti glavni krivac za povećanje LDL holesterola, poznatog kao „loš holesterol“. Doktorka Stanišić naglašava da je prekomjeran unos maslaca u velikim količinama posebno rizičan za osobe koje već imaju problema sa srcem ili genetsku predispoziciju za povišen holesterol.
Maslac je često omiljen zbog svog ukusa i široke primjene u kuhinji. Koristi se za pečenje, prženje, mazanje na hljeb, kao i u pripremi različitih slanih i slatkih jela. Međutim, zasićene masnoće koje sadrži povećavaju nivo LDL holesterola, dok istovremeno smanjuju „dobar“ HDL holesterol, što može narušiti ravnotežu i povećati rizik od srčanih bolesti.
Iako nije potrebno potpuno izbaciti maslac iz ishrane, doktorka savjetuje da se njegova upotreba značajno ograniči. Za zdravu ishranu preporučuje se zamjena maslaca zdravijim mastima poput maslinovog ulja, ulja avokada ili orašastih plodova, koji doprinose snižavanju lošeg holesterola i povećanju dobrog.
Jedan od problema sa maslacem jeste i to što ga često jedemo „na kašiku“ ili u većim količinama nego što mislimo. U kombinaciji sa drugim zasićenim mastima i nezdravom hranom, ovaj unos može lako preći preporučene dnevne granice.
Pored maslaca, doktorka Stanišić upozorava i na druge izvore zasićenih masti koji se kriju u prerađenoj hrani, fast food-u, kobasicama i sirevima sa visokim procentom masnoće. Svi oni zajedno doprinose naglom skoku lošeg holesterola u krvi.
Osim prehrane, važno je naglasiti i uticaj životnog stila na nivo holesterola. Redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje stresa jednako su važni faktori za očuvanje zdravlja srca.
Za one koji već imaju povišen holesterol, doktorka savjetuje redovne kontrole i konsultacije sa ljekarom, kao i praćenje uravnotežene dijete bogate vlaknima, voćem, povrćem i zdravim mastima.
Pored promjene prehrambenih navika, dodaci poput omega-3 masnih kiselina iz ribljeg ulja mogu biti korisni u regulaciji holesterola. Međutim, važno je da njihovu upotrebu prati stručnjak.
Maslac nije jedini „krivac“, ali je svakako jedan od najčešće korištenih i najčešće zanemarenih izvora problema. Svijest o njegovom uticaju na zdravlje mora biti veća kako bi ljudi donosili bolje odluke u ishrani.
Zaključno, ako želite da održite holesterol pod kontrolom i sačuvate srce, razmislite dva puta prije nego što sledeći put uzmete komad maslaca ili jelo bogato zasićenim mastima.
Kada pripremate obroke, umjesto maslaca koristite zdrave alternative kao što su maslinovo ulje ili kokosovo ulje u manjim količinama. Tako ćete značajno smanjiti unos štetnih masti, a zadržaćete bogat ukus jela.
