Žuti hibiskus je jedan od onih cvjetova koji zaustavljaju pogled. Njegova raskošna boja, nježna tekstura latica i egzotični šarm čine ga savršenim dodatkom svakom vrtu, balkonu ili čak prozorskoj dasci. No ono što mnogi ljudi ne znaju jeste da ovaj cvijet ne morate uzgajati iz sjemena ili kupovati sadnicu. Uz malo pažnje i pravilnu tehniku, žuti hibiskus možete uspješno uzgojiti iz običnog lista.
Iako zvuči nevjerovatno, uzgoj hibiskusa iz listova zaista funkcioniše. To nije metoda koju ćete često čuti u vrtlarijama, ali iskusni ljubitelji biljaka znaju za ovaj trik i koriste ga kako bi razmnožili svoje omiljene vrste bez mnogo ulaganja.
Prvi korak je odabir zdravog lista. Idealno je uzeti list s biljke koja već obilno cvjeta. List mora biti zreo, ali ne i star – bez oštećenja, tačkica ili znakova bolesti. Najbolje vrijeme za uzimanje reznice lista je rano ujutro, kada biljka ima najviše vlage u sebi.
Nakon što ste uzeli list, odrežite ga sa što više pažnje – sterilnim makazama ili skalpelom, pod blagim uglom. Donji dio lista možete blago zarezati kako biste povećali površinu koja dolazi u kontakt sa zemljom i potakli razvoj korijena.
Sada dolazi najvažniji dio – priprema medijuma za ukorjenjivanje. Iako neki koriste samo vodu, bolji rezultati se postižu kada se list sadi direktno u mješavinu zemlje i prirodnog stimulatora rasta.
Za ovu svrhu, možete napraviti jednostavnu mješavinu od:
Sastojci:
-
2 dijela ilovače
-
1 dio pijeska
-
1 dio kokosovog vlakna ili komposta
-
prstohvat cimeta (prirodna zaštita protiv gljivica)
Kombinacija ovih sastojaka stvara lagano, prozračno tlo koje zadržava vlagu, ali ne guši korijen. Cimet, zanimljivo, pomaže u sprečavanju truljenja lista dok se formiraju novi izdanci.
List se ne sadi duboko – samo donji rez ide u zemlju, oko 2–3 cm. Lagano pritisnite tlo oko njega kako bi bio stabilan, a zatim zalijte umjereno odstajalom vodom.
Idealno je da list bude pokriven staklenom teglom, plastičnom bocom ili providnom vrećicom – to stvara mini staklenik i osigurava potrebnu vlagu i toplinu. Pazite da se s vremena na vrijeme provjetri kako biste spriječili razvoj buđi.
Mjesto gdje držite list mora biti svijetlo, ali bez direktnog sunca. Temperatura između 20 i 25 stepeni Celzijusa je idealna. U takvim uslovima, prvi znaci ukorjenjivanja mogu se pojaviti nakon 3 do 5 sedmica.
Nakon mjesec dana, moguće je da vidite sitne izdanke – to znači da je proces uspio. Izdanci se razvijaju iz lisnog tkiva, što je dokaz sposobnosti hibiskusa da se regeneriše na fascinantan način. Kada mlada biljka razvije nekoliko pravih listova, možete je pažljivo presaditi u veću saksiju.
Tokom narednih mjeseci, hibiskus će se razvijati postepeno. Ključ je u pravilnom zalivanju – zemlja mora biti vlažna, ali nikad natopljena. Preporučuje se i povremeno orošavanje listova, naročito u suhim prostorijama.
Kada mlada biljka dostigne visinu od 20–30 cm, počinje najljepši dio procesa – formiranje pupoljaka. Ako se sve uradi kako treba, žuti hibiskus će početi da cvjeta već u prvoj godini, i to obilno.
Zanimljivo je da ručno razmnoženi hibiskusi često imaju jači imunitet i bolje podnose promjene u uslovima rasta. Takođe, povezujete se s biljkom na sasvim drugačiji način kad znate da je izrasla iz običnog lista koji ste sami posadili.
Jedna zanimljiva napomena – žuti hibiskus posebno voli gnojivo na bazi kalijuma, koje možete pripremiti i kod kuće, od kore banane potopljene u vodu 24 sata. Ova tečnost daje podstrek za obilno cvjetanje bez hemikalija.
Ako imate više listova, slobodno pokušajte istovremeno s nekoliko. Nisu svi listovi uspješni u zakorjenjivanju, ali uz 3–4 pokušaja, šanse za uspjeh značajno rastu.
Na kraju, kada nakon mjeseci pažnje i njege vidite žute cvjetove kako se otvaraju pred vašim očima – shvatit ćete da se svaki trud isplatio. Nema većeg zadovoljstva nego uzgajati nešto svojim rukama, iz ničega, i gledati kako raste i cvjeta.
