Štitna žlijezda je mali organ, ali s ogromnim uticajem na gotovo svaki sistem u našem tijelu. Smještena je u prednjem dijelu vrata, ispod grkljana, i oblikom podsjeća na leptira. Iako je mala, štitnjača igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, energije, raspoloženja, tjelesne temperature i mnogih drugih vitalnih funkcija.
Kada radi kako treba, ni ne pomišljamo na nju. Međutim, kada dođe do disbalansa – bilo da radi usporeno ili ubrzano – tijelo vrlo brzo počinje slati signale. Problem je što ti simptomi često liče na mnoge druge zdravstvene tegobe, pa ih ljudi lako zanemare.
Usporena štitnjača, odnosno hipotireoza, češće se javlja kod žena, posebno nakon četrdesete godine. Međutim, sve češće se dijagnostikuje i kod mlađih osoba, pa čak i kod muškaraca. Njeni simptomi dolaze postepeno i mogu djelovati bezazleno – umor, promjene raspoloženja, povećanje tjelesne težine i osjećaj hladnoće.
S druge strane, kada štitnjača radi ubrzano – stanje poznato kao hipertireoza – simptomi su drugačiji, ali jednako zbunjujući. Osoba tada može doživjeti ubrzan rad srca, nervozu, znojenje, naglo mršavljenje i nesanicu.
Zbog tih razlika, važno je znati kako prepoznati u kojem smjeru funkcija štitne žlijezde ide. Čak i blago odstupanje od normalne funkcije može značajno uticati na kvalitet života.
Većina ljudi simptome štitne žlijezde pogrešno pripisuje stresu, umoru, godinama ili čak lošoj ishrani. Ipak, tijelo ima način da nas upozori kada nešto nije u redu – ako znamo gdje da gledamo.
Neki ljekari savjetuju da obratite pažnju na izgled kože, kose i noktiju. Usporena štitnjača često dovodi do suhe kože, lomljive kose i opadanja obrva. Kod ubrzane štitnjače, koža može biti zategnuta, topla i vlažna, a kosa tanka i rijetka.
Promjene raspoloženja su još jedan ključni znak. Hipotireoza često uzrokuje depresiju, usporenost i manjak koncentracije, dok hipertireoza izaziva napetost, razdražljivost i ponekad čak i paniku.
Poremećaji u radu crijeva također mogu ukazivati na disbalans. Usporena štitnjača vodi ka zatvoru, dok ubrzana uzrokuje češće stolice i dijareju.
Kada štitnjača ne funkcioniše pravilno, dolazi i do problema s težinom – ali u suprotnim smjerovima. Usporena funkcija dovodi do debljanja čak i uz skromnu ishranu, dok ubrzana može izazvati naglo mršavljenje i povećan apetit.
Jedan od manje poznatih simptoma je i poremećaj menstrualnog ciklusa. Hipotireoza može izazvati obilne i neredovne menstruacije, dok hipertireoza vodi ka slabim ili čak izostalim ciklusima.
Ako osjetite otečenost oko vrata ili primijetite promjenu glasa – to također može biti znak da se štitna žlijezda uvećala ili da postoji neka cista ili čvor koji vrši pritisak.
Važno je znati da i srce pati zbog nepravilnog rada ove žlijezde. Hipertireoza može ubrzati rad srca i izazvati aritmije, dok hipotireoza usporava srčani ritam i može povećati krvni pritisak.
Evo kako najlakše možete posumnjati na poremećaj rada štitne žlijezde – obratite pažnju na ove znakove:
Simptomi usporene štitnjače (hipotireoze):
– Hronični umor i pospanost
– Dobijanje na težini bez promjene ishrane
– Suha koža i opadanje kose
– Osjećaj hladnoće, čak i kad je toplo
– Depresivno raspoloženje i zaboravnost
– Neredovne i obilne menstruacije
Simptomi ubrzane štitnjače (hipertireoze):
– Ubrzan puls i osjećaj „lupanja srca“
– Gubitak kilograma uz pojačan apetit
– Znojenje i osjećaj vrućine
– Nervoza, nemir, nesanica
– Slabije menstruacije ili njihov izostanak
– Drhtanje ruku
Naravno, za preciznu dijagnozu neophodno je uraditi laboratorijske analize, prije svega TSH, T3 i T4 hormone. Bez tih rezultata, teško je pouzdano znati o čemu se radi.
Ipak, ako prepoznajete više simptoma s jedne strane, ne čekajte. Posjetite ljekara, jer pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije – od problema sa srcem do neplodnosti.
Dobra vijest je da se većina poremećaja štitne žlijezde može uspješno kontrolisati uz odgovarajuću terapiju i redovne kontrole. Mnogi ljudi godinama žive s disbalansom, a da to ni ne znaju – dok konačno ne dobiju pravi tretman i ponovo osjete šta znači imati energiju.
U međuvremenu, možete voditi dnevnik simptoma. Zapišite kad se javljaju umor, znojenje, promjene raspoloženja ili srčanog ritma. Tako ćete lakše objasniti ljekaru kako se osjećate.
Nemojte čekati da se stanje pogorša. Štitna žlijezda možda jeste mala, ali bez njenog zdravlja – cijeli organizam trpi. Ako naučite slušati svoje tijelo, vrlo brzo ćete znati kada je vrijeme za akciju.
A ponekad je dovoljno da samo obratite pažnju na ono što ste već osjećali mjesecima – ali ste mislili da „nije ništa strašno“.
Tijelo ne laže. Kada vam štitnjača šalje poruku, najbolje što možete da uradite jeste – da je poslušate.
