Pileće meso je među najpopularnijim vrstama mesa na našim prostorima. Volimo ga jer je sočno, lako se priprema, svestrano je i, generalno, važi za zdraviju alternativu u poređenju s crvenim mesom.
Ipak, stručnjaci sve češće upozoravaju da postoji jedan dio piletine koji nikada ne bismo smjeli da jedemo – dio koji mnogi zapravo smatraju najukusnijim. Ironično, upravo tu se krije najveći rizik po zdravlje.
Naime, riječ je o pilećem vratu i donjem dijelu leđa, odnosno tzv. “papi”. Ovaj dio se nalazi pri samom završetku kičme i mnogi ga vole upravo zbog specifične masnoće i ukusa koji daje supi ili pečenju. Međutim, taj “sočni dio” krije mnogo više nego što se čini na prvi pogled.
Veterinarski i mikrobiološki nalazi ukazuju da se u tom dijelu najčešće zadržavaju ostaci iznutrica, toksina, parazita, ali i neprobavljenih supstanci koje se nalaze u probavnom traktu životinje. Zbog blizine kloake, zadnjeg otvora kroz koji ptica izbacuje izmet, taj dio mesa dolazi u direktan kontakt s bakterijama iz crijeva.
Čak i uz pravilnu termičku obradu, postoji rizik da određeni mikroorganizmi i toksini opstanu, naročito ako meso nije pravilno čuvano ili je već kontaminirano prije pripreme. Upravo zbog toga, taj dio bi trebalo odmah odstraniti i ne koristiti u ishrani, bez obzira na to koliko vam bio ukusan ili koliko ste navikli da ga stavljate u supu.
Stručnjaci ističu i da je ovaj dio često i najmasniji, što dodatno stvara probleme osobama koje imaju probleme s masnoćama u krvi, jetrom ili žuči. Kod dugotrajne konzumacije, može doći do nakupljanja toksina u organizmu i stvaranja hroničnih upala, što dodatno pogoršava opšte zdravlje.
U tradicionalnoj kuhinji na Balkanu, često se prave supe i čorbe upravo od cijele piletine, uključujući i vrat, leđa i donji dio. I dok je većina tih recepata zasnovana na iskustvu, nova saznanja iz mikrobiologije jasno pokazuju da određeni dijelovi peradi mogu biti rizični – naročito kada se radi o masovnoj proizvodnji, gdje se pileći uzgoj odvija u velikim farmama uz upotrebu antibiotika i vještačke hrane.
Jedna od opasnosti koje se posebno izdvajaju jeste prisustvo bakterije Campylobacter, koja se često nalazi u crijevima živine. Iako termička obrada može uništiti bakteriju, ukoliko dođe do unakrsne kontaminacije u kuhinji, opasnost ostaje. Neadekvatno oprana daska, nož ili čak ruke mogu proširiti bakteriju na ostale namirnice.
Još jedan problematičan mikroorganizam je Salmonella, poznata po teškim infekcijama digestivnog trakta. Iako mnogi misle da salmonelu mogu dobiti samo iz jajeta, istraživanja pokazuju da se vrlo često nalazi i u ovom dijelu piletine.
Ono što dodatno zabrinjava jeste što se toksini i teški metali talože upravo u masnim tkivima i žlijezdama koje se nalaze u tom dijelu. Zbog toga, konzumiranje može izazvati probleme ne samo na kratki rok u vidu stomačnih tegoba, već i dugoročno – posebno kod osoba slabijeg imuniteta, djece i starijih.
Savjet stručnjaka je jasan: kada kupujete pile, prije kuvanja odstranite donji dio leđa i izbjegavajte njegovu upotrebu u ishrani. Ukoliko kupujete pileće meso u komadima, raspitajte se o porijeklu, načinu obrade i čuvanja.
Oni koji i dalje žele da koriste kompletno pile zbog bogatijeg ukusa u supi, mogu razmisliti o kraćem kuvanju tog dijela i zatim njegovom uklanjanju prije nego što se ostatak supe nastavi kuvati. Na taj način se mogu djelimično umanjiti rizici, iako potpuno izbjegavanje tog dijela ostaje najbolja opcija.
Zdravlje se često čuva na malim stvarima, a ovakve informacije mogu zaista napraviti razliku. Navike koje usvajamo u kuhinji ne bi trebale biti zasnovane samo na ukusu ili tradiciji, već i na znanju koje se svakim danom obogaćuje novim saznanjima.
Ukoliko želite da vaša ishrana bude ne samo ukusna već i sigurna, zapamtite ovaj savjet i podijelite ga s drugima. Jer nekada i najmanji dio mesa može donijeti najveće probleme.
Zato, sledeći put kada pripremate piletinu, dobro razmislite – jer zdravlje počinje od tanjira.
