Orhideje važe za jedne od najljepših, ali i najosjetljivijih sobnih biljaka. Njihovi elegantni cvjetovi, nježni listovi i delikatni korijeni traže posebnu njegu, pa nije čudo što mnogi misle da je biljka propala čim se počne sušiti ili kada izgubi sve listove. Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste da se i najzapostavljenija orhideja može vratiti u život – ako znate kako da je pravilno “probudite”.
U stvari, orhideje su mnogo otpornije nego što izgledaju. Njihova sposobnost regeneracije iz osušene baze ili “prazne” žile je iznenađujuća, pod uslovom da im pružite ono što im zaista treba. Tu ne govorimo o skupim preparatima, već o prirodnim metodama koje možete primijeniti kod kuće.
Najvažnije je pravilno procijeniti stanje biljke. Ako su svi listovi otpali, ali korijen nije potpuno truo – postoji šansa. Ako je biljka mekana i vlažna, sa smeđim i gnjecavim tkivom, tada je šteta vjerovatno nepovratna. Ali čim ima makar jedan zdrav korijen ili čvrst dio stabljike – postoji nada.
Ključ oživljavanja leži u vlazi, svjetlosti i pravilnoj izolaciji. Orhideja ne treba mnogo – samo mikroklimu koja liči na onu iz prašume: vlažan zrak, indirektno svjetlo i toplotu.
Prvi korak je uklanjanje svega što je suvišno. Isijecite suhe i trule dijelove sterilnim makazama. Korijenje koje je sivo, šuplje i mekano ne služi ničemu. Ostavite samo zdrave dijelove koji su čvrsti i elastični.
Zatim dolazi najvažniji trik: metoda “spa u zatvorenoj posudi”. Uzima se prozirna plastična čaša ili tegla, na dno se stavlja malo vode, a biljka se drži iznad te vode – da ne dodiruje direktno, već da bude u vlažnom okruženju.
Sastojci i što vam treba:
-
Prozirna čaša ili tegla
-
Par komadića uglja (za dezinfekciju)
-
Malo vode
-
Prozirna folija ili poklopac (da se napravi efekat staklene bašte)
-
Orhideja bez supstrata, očišćena i osušena
Orhideju postavite iznad nivoa vode, recimo pomoću čačkalica ili komadića stiropora, tako da vlaga kruži oko nje. To stvara uslove slične tropskoj klimi i stimuliše stvaranje novog korijena. Ako imate malo cimeta u prahu, možete njime posuti mjesto reza – on djeluje antibakterijski i sprječava truljenje.
U ovom okruženju, orhideja vrlo brzo počinje pokazivati znakove života. U roku od jedne do dvije sedmice, pojavljuju se sitni zeleni vrhovi – znak da se formira novi korijen. Ubrzo nakon toga dolazi i novi list, što znači da je biljka prepoznala uslove kao pogodne za rast.
Veoma je važno da u ovom periodu ne forsirate prihranjivanje. Biljka nema još korijen koji bi mogao upiti nutrijente. Čista vlaga i stabilna temperatura od 22–26°C su sasvim dovoljni. Posudu povremeno provjetravajte da ne dođe do stvaranja buđi.
Kada se formira 3–5 cm dug korijen i pojavi prvi list, biljku možete presaditi u lagan supstrat za orhideje. Nikako u običnu zemlju – orhideje vole prozračan materijal poput kore bora, komadića mahovine i perlita. U tom trenutku, biljka može početi da se zaliva lagano, uz pojačavanje svjetlosti.
Ako želite dodatni podsticaj, možete koristiti prirodnu vodu od kuvanog krompira ili riže – ali tek nakon što se biljka “uhvati” i pokaže znakove stabilnog rasta. Ove vode sadrže prirodni škrob i mikronutrijente koji podstiču rast, ali su prejake za biljku koja se tek budi.
Orhideje su spore, ali uporne. Neće sve pokazati napredak odmah, ali kada krenu – rast je postepen, ali stabilan. Čak i ako ste mislili da je vaša biljka beznadežna, uz ovu metodu imate šansu da je povratite.
Mnogi iskusni uzgajivači savjetuju da se orhideje koje su prošle ovu “terapiju” ne izlažu direktnom suncu ni jakim promjenama temperature najmanje mjesec dana nakon presađivanja. Stabilnost je ono što orhideje vole – a za uzvrat, one daju raskošne cvjetove koji traju sedmicama.
Za kraj, vrijedi znati da orhideje imaju čudesnu osobinu da “pauziraju” svoj rast kad uslovi nisu idealni. Ne znači da su mrtve – samo čekaju pravi trenutak. A uz malo pažnje, strpljenja i ove provjerene trikove, vi im možete pomoći da taj trenutak dođe što prije.
