data-nosnippet>
Hodanje je jedan od najjednostavnijih oblika fizičke aktivnosti, a istovremeno i najpodcjenjeniji. Ljudi često traže čudotvorne lijekove, skupe tretmane i mukotrpne dijete, zaboravljajući da svakodnevna šetnja može da učini čuda za zdravlje. Ono što je posebno zanimljivo jeste teorija koju sve više ljekara podržava: da svakog dana treba šetati onoliko minuta koliko imamo godina. I da upravo to može pomoći u prevenciji mnogih bolesti.
Zvuči jednostavno, zar ne? Ako imate 45 godina – šetajte 45 minuta. Ako imate 60 – provedite sat vremena u laganom hodu. I ne, ne morate trčati, ni forsirati tempo – samo dosljedno šetajte, svakog dana, po svom ritmu.
Zašto je ovo važno? Zato što se upravo tom svakodnevnom navikom može spriječiti čitav niz zdravstvenih problema.
Evo koje sve bolesti redovno hodanje može da spriječi ili značajno ublaži:
1. Visok krvni pritisak (hipertenzija):
Redovno hodanje poboljšava cirkulaciju i elastičnost krvnih sudova, što doprinosi regulaciji krvnog pritiska. Mnoge osobe koje su svakodnevno šetale uspjele su da smanje potrebu za lijekovima.
2. Povišen holesterol:
Šetnje sagorijevaju masti i regulišu metabolizam lipida, čime se direktno utiče na snižavanje lošeg (LDL) i povećavanje dobrog (HDL) holesterola.
3. Dijabetes tipa 2:
Fizička aktivnost povećava osjetljivost ćelija na insulin i pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Redovno hodanje može spriječiti nastanak dijabetesa kod ljudi koji su u rizičnoj grupi.
4. Srčane bolesti:
Srce je mišić – a mišići se jačaju kretanjem. Šetnje smanjuju opterećenje srca i rizik od infarkta, angine i srčane insuficijencije.
5. Osteoporoza i slabost kostiju:
Hodanje, kao aktivnost koja nosi težinu tijela, stimuliše jačanje kostiju i sprečava njihovo propadanje, što je naročito važno u starijem životnom dobu.
6. Anksioznost i depresija:
Tijelo tokom šetnje luči endorfine – hormone sreće. Hodanje u prirodi ili čak u gradu, uz muziku ili tišinu, smanjuje stres i podiže raspoloženje.
7. Goaznost:
Redovne šetnje sagorijevaju kalorije, pokreću metabolizam i pomažu u regulaciji tjelesne težine. I što je najbolje – ne djeluju agresivno na zglobove kao trčanje ili naporni treninzi.
8. Slaba cirkulacija:
Hodanjem se pokreću mišići nogu koji funkcionišu kao pumpa za krv, olakšavajući njen povratak ka srcu. Time se poboljšava ukupna cirkulacija i smanjuju problemi s proširenim venama.
9. Kognitivno propadanje i demencija:
Studije su pokazale da redovno hodanje poboljšava memoriju i pažnju, te može odgoditi ili ublažiti simptome demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.
10. Zatvor i loša probava:
Lagani pokreti tokom hodanja stimulišu rad crijeva i probavnog trakta, pa se ovaj jednostavan pokret koristi čak i u terapijama za oboljele od sindroma nervoznog crijeva.
Ono što dodatno fascinira jeste činjenica da ne morate sve to raditi odjednom. Hodanje možete rasporediti – ujutru 20 minuta, popodne još 20, uveče 15. Bitno je samo da steknete naviku.
Naravno, ako imate hronične bolesti, savjetujte se sa ljekarom, ali u ogromnoj većini slučajeva – lagano hodanje ne škodi, već upravo pomaže.
Ljudi često kažu da nemaju vremena. A zapravo, nemamo vremena da budemo bolesni. Prevencija je uvijek bolja, jeftinija i bezbolnija od liječenja. Ako svakoga dana odvojite vrijeme da se pokrenete, vaše tijelo će vam to višestruko uzvratiti.
Tijelo pamti. I svaku šetnju, i svaku lijenost.
Zato, ne čekajte da vas nešto zaboli. Koliko imate godina – toliko minuta dnevno poklonite svom zdravlju. I gledajte kako se vraća energija, bistri um, poboljšava san i raspoloženje.
Bonus savjet:
Uvedite dnevnik hodanja! Zapišite koliko ste minuta prošetali svakog dana. Dodajte gdje ste šetali, kako ste se osjećali. Nakon mjesec dana, pročitajte unazad. Bićete iznenađeni koliko ste se promijenili – fizički i mentalno. To će vam dati još veću motivaciju da nastavite.
Jer, ne postoji skupi lijek koji može zamijeniti ono što za tijelo i um radi – obična, svakodnevna šetnja.
