data-nosnippet>
Srčani udar ne bira godine, pol, ni trenutak. Može se dogoditi mladima i starijima, sportistima i onima koji vode sjedilački život. I iako često dolazi iznenada, rijetko se dogodi bez prethodnih znakova koje tijelo pokušava da pošalje.
Najveći problem je što mnogi te znakove ne prepoznaju na vrijeme. Umjesto da ih shvatimo ozbiljno, često ih pripišemo stresu, umoru, probavi ili čak napadu panike. I upravo tu gubimo dragocjeno vrijeme.
Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kada se dotok krvi u dio srčanog mišića naglo prekine. Najčešće je uzrok tome začepljenje arterija usljed naslaga holesterola, poznatih kao plakovi. Bez dovoljno kiseonika, srčani mišić počinje da odumire, što može imati kobne posljedice ako se ne reaguje odmah.
Tijelo, međutim, ne ćuti. U danima, satima, pa čak i sedmicama prije udara, može slati upozorenja kroz određene bolove i nelagode. Važno je osluškivati te signale – jer prepoznati ih na vrijeme može spasiti život.
Iako je bol u grudima najpoznatiji simptom srčanog udara, mnogi ljudi – posebno žene – imaju atipične simptome, koji se često previde. Upravo zato treba obratiti pažnju na sve signale koje nam tijelo šalje, čak i kada se ne čine povezanim sa srcem.
Evo najčešćih bolova koji mogu prethoditi srčanom udaru, a koje nikako ne treba ignorisati:
-
Bol u grudima – Najčešće se opisuje kao pritisak, stezanje ili osjećaj težine u sredini grudnog koša. Može trajati nekoliko minuta, pa nestati i ponovo se vratiti.
-
Bol u ruci (posebno lijevoj) – Ovaj bol se često “širi” iz grudi niz ruku. Može biti blag ili oštar, konstantan ili prolazan.
-
Bol u vratu, vilici ili leđima – Osobito kod žena, srčani udar se može manifestovati kao bol u gornjem dijelu leđa, vratu ili vilici, često bez bola u grudima.
-
Nelagodnost u stomaku – Može podsjećati na gorušicu, mučninu ili nadutost. Ljudi često misle da je riječ o probavi, a zapravo se radi o simptomima srca.
-
Bol ili pritisak u ramenu – Posebno ako dolazi iznenada, ne prolazi ili se pogoršava pri naporu.
Ono što dodatno komplikuje stvar jeste što se ovi bolovi ne javljaju uvijek zajedno. Nekada je prisutan samo jedan od njih, a ponekad se manifestuju vrlo blago i postepeno. To ih čini lakim za ignorisanje – ali upravo tu leži opasnost.
Ljudi često pokušavaju da “istrpe” simptome, vjerujući da će proći sami od sebe. Nekada to potraje danima, pa i sedmicama, dok ne dođe do potpunog srčanog udara. Umjesto toga, trebalo bi što prije zatražiti pomoć – pogotovo ako imate faktore rizika kao što su visok pritisak, povišen holesterol, gojaznost, pušenje ili genetska predispozicija.
Srčani udar je medicinska hitnost. Što se prije interveniše – bilo davanjem lijekova za razbijanje ugrušaka ili mehaničkim otvaranjem začepljene arterije – veće su šanse da se izbjegnu trajna oštećenja srca ili smrt.
Zato je važno ne zanemariti ono što vam tijelo govori. Bol koji traje duže od nekoliko minuta, pogotovo ako se pojačava pri naporu ili se vraća u talasima, ne smije se ignorisati.
Žene, starije osobe i dijabetičari često imaju blaže ili atipične simptome, pa je potrebno dodatno biti oprezan. Umor, otežano disanje, osjećaj nelagodnosti ili slabosti – sve to može ukazivati na problem sa srcem.
Jedna od ključnih stvari koje treba znati jeste razlika između “normalnog” bola i onog koji treba da vas natjera da zovete hitnu pomoć. Ako bol ne možete tačno lokalizovati, ako je praćen znojenjem, mučninom ili vrtoglavicom – ne čekajte. Bolje je da se ispostavi da je lažna uzbuna, nego da zakasnite.
Zdravlje srca je stvar prevencije, ali i pravovremene reakcije. Redovne kontrole, zdrava ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa igraju ključnu ulogu. Međutim, ništa od toga neće pomoći ako simptome ignorišemo onda kada se pojave.
Neka vam ovi bolovi ne prođu nezapaženo. Neka vam ne bude neprijatno da potražite pomoć “zbog bola koji možda i nije ništa strašno”. Jer kada je u pitanju srce – bolje je reagovati sto puta uzalud, nego jednom zakasniti.
Ako osjetite neki od ovih simptoma – ili više njih – nemojte čekati. Zovite pomoć. Srcu je svaka sekunda važna.
