U svijetu vrtlarstva, mnogi se trude da koriste kvalitetne sjemenke, da obezbijede dovoljno svjetla i toplote, i da redovno prihranjuju biljke. Međutim, jedna od najčešćih i najpodcjenjenijih grešaka koju početnici prave jeste – nepravilno zalijevanje rasada. Čini se jednostavno, ali način na koji zalijevate može u velikoj mjeri odlučiti da li će vaši paradajz, paprika i krastavci uroditi obiljem ili ostati slabi i zakržljali.
Mladi rasadi su osjetljivi. Njihov korijen još nije duboko razvio strukturu koja može izdržati sušu ili preobilje vode. Upravo zato pravilna tehnika zalijevanja pravi razliku između zdravih, jakih biljaka i onih koje brzo propadnu.
Jedna od najvećih grešaka je prekomjerno zalijevanje. Voda koja se zadržava u zemljištu sprečava korijen da „diše“, pa dolazi do truljenja i gljivičnih bolesti. Osim toga, kada biljka ima stalni izvor vlage, nema potrebu da razvija dubok i jak korijen. Tako postaje slabija, naročito kada se presadi napolje.
S druge strane, nedovoljno zalijevanje takođe može nanijeti štetu. Zemlja se isuši, korijen počne da vene i biljka se bori za osnovni opstanak. Ovakav stres može usporiti rast i u najgorem slučaju, u potpunosti uništiti rasad.
Zato se postavlja pitanje – kako pravilno zalijevati? Tajna je u ravnoteži i u praćenju znakova koje vam biljka daje. Idealno je zalijevati kada se gornji sloj zemlje osuši na dodir, ali dok dublji slojevi još uvijek zadržavaju vlagu.
Najbolji način da to postignete je zalijevanje odozdo. Stavite posude sa rasadom u plitku posudu s vodom i pustite da zemlja sama upije tečnost kroz drenažne rupe. Tako će korijen uzimati onoliko vode koliko mu zaista treba, bez preplavljivanja.
Sastojci za zdrav rasad (zalijevanje):
-
Kišnica ili odstajala voda sobne temperature
-
Posuda za zalijevanje sa uskim grlom ili špric
-
Plitki podmetač za zalijevanje odozdo
-
Domaći čaj od kamilice za prevenciju gljivica (po potrebi)
Zalijevanje je najbolje obavljati ujutro, kada su temperature niže i biljka može iskoristiti vlagu tokom dana. Večernje zalijevanje može dovesti do zadržavanja vode i razvoja plijesni, naročito ako su noći hladne.
U ranoj fazi rasta, rasad ne treba zalijevati svakodnevno. Umjesto toga, cilj je razviti biljku koja će tragati za vodom i time graditi jaču strukturu. Pratite zemlju – ako se čini suvom, a biljka opuštena, vrijeme je za umjereno zalijevanje.
Još jedan trik je korištenje blagog rastvora čaja od kamilice jednom sedmično. Kamilica djeluje antibakterijski i sprečava pojavu „padavice“, bolesti mladih biljaka koja ih doslovno obara preko noći.
Kako rasad jača, možete postepeno povećavati količinu vode, ali i dalje vodite računa da ne stvara lokvice. Kod paprika i paradajza naročito je važno da korijen ima dovoljno prostora za rast – u suprotnom će biljka brzo stagnirati.
Prije presađivanja u baštu, postupno smanjujte zalijevanje kako biste pripremili rasad na nove uslove. Tako će biljke biti otpornije i lakše podnijeti stres pri presađivanju.
Kada se rasad presadi napolje, nastavite pažljivo zalijevanje dok se ne primi. Poslije toga, možete zalijevati rjeđe, ali obilnije – to stimuliše biljku da razvije dubok korijen, što vodi do veće otpornosti na sušu i stabilnijeg rasta.
Nemojte zaboraviti da voda ne smije biti hladna direktno iz česme – idealno je da odstoji bar jedan dan ili da koristite kišnicu. Hladna voda može šokirati mlade biljke i usporiti rast.
Iako se čini kao mali detalj, način zalijevanja u ranoj fazi rasta ima ogromne posljedice po konačan prinos. Zdravi rasadi donose zdravu i bogatu berbu.
Zato sljedeći put kad zalijevate svoje paradajze, paprike i krastavce, sjetite se da ne zalijevate samo biljku – već investirate u cijelu sezonu uspješnog vrtlarstva.
