data-nosnippet>
Vrtlarstvo zna biti prava čarolija, ali često se borimo s istim izazovima – slab rast, sitni plodovi, žutilo lišća ili loša otpornost na bolesti. I dok mnogi posežu za skupim đubrivima i hemikalijama, rješenje možda već imate u svojoj kuhinji: običan pekarski kvasac.
Možda zvuči nevjerovatno, ali kvasac – onaj isti koji koristite za pravljenje hljeba – može učiniti čuda za vaš paradajz, paprike i krastavce. Ova jednostavna gljivica sadrži niz korisnih svojstava koja poboljšavaju rast, jačaju korijen i podstiču obilno cvjetanje i plodonošenje.
Zašto kvasac? Zato što je bogat vitaminima B grupe, enzimima i mikroelementima koji podstiču razvoj korisnih mikroorganizama u zemljištu. Ovi mikroorganizmi, zauzvrat, poboljšavaju strukturu tla i olakšavaju biljkama da apsorbuju hranljive materije.
Kvasac takođe potiče proizvodnju prirodnog hormona rasta – auksina – koji stimuliše razvoj korijena. Što je jači korijen, to je biljka otpornija na sušu i bolesti, a plodovi su krupniji i zdraviji.
Priprema kvasca za zalivanje je jednostavna. Sve što vam treba jeste 10 grama suhog kvasca, jedna kašika šećera i litra mlake vode. Promiješajte sastojke i ostavite da fermentišu oko sat vremena. Nakon toga, razblažite smjesu u omjeru 1:5 (jedan dio kvasca, pet dijelova vode) i zalijte biljke.
Primjenjujte ovu smjesu jednom u dvije sedmice, po mogućstvu ujutro ili predveče, kada sunce nije najjače. Idealno je zalijevati direktno uz korijen biljke, kako bi kvasac što prije stupio u kontakt s tlom.
Ako želite još jači efekat, možete dodati malo drvenog pepela ili taloga od kafe u smjesu – tako ćete dodatno obogatiti zemljište mineralima i azotom.
Sastojci za osnovni kvasni rastvor:
-
10 g suhog kvasca
-
1 kašika šećera
-
1 l mlake vode
-
(opcionalno) kašika pepela ili talog od kafe
Mnogi iskusni baštovani tvrde da su im biljke, nakon samo jedne primjene kvasca, počele pokazivati značajan napredak. Paradajz je imao tamnozelene listove i čvrste stabljike, a plodovi su postajali krupniji i sočniji. Paprike su formirale više cvjetova koji su se svi razvili u zdrave plodove. A krastavci? Rađali su toliko da ih je jedva bilo moguće pobrati na vrijeme.
Ono što posebno izdvaja kvasac u odnosu na komercijalna đubriva jeste njegova prirodnost. Ne narušava ravnotežu u tlu, ne ostavlja toksične ostatke i može se koristiti tokom cijele sezone bez bojazni da će naškoditi biljkama.
Kvasac je i odličan saveznik u borbi protiv gljivičnih bolesti, poput pepelnice ili plamenjače. Kada se koristi preventivno, pomaže u održavanju zdravog mikrobiološkog balansa u zemljištu i na biljkama.
Naravno, ni s kvascem ne treba pretjerivati. Prečesto korišćenje može dovesti do prevelike koncentracije azota, što pogoduje razvoju lišća, ali ne i plodova. Zato je najbolje pridržavati se rasporeda jednom u 10–15 dana.
Kvasac možete koristiti i u kombinaciji s kompostnim čajem. Ova mješavina predstavlja pravu biološku “bombu” koja ne samo da hrani biljke, već ih i štiti od štetočina.
Oni koji gaje povrće u zatvorenom prostoru ili u plastenicima takođe mogu koristiti kvasac bez ikakvog rizika. Naprotiv, biljke u kontrolisanim uslovima često pate od slabije mikrobiološke aktivnosti u zemljištu, pa kvasac može biti pravi spas.
Još jedan savjet: ako sadite nove sadnice paradajza ili paprike, zalijte ih razblaženom kvasnom otopinom odmah nakon sadnje. Time ćete im pomoći da se brže prilagode i razviju snažan korijen.
Ova metoda funkcioniše i kod drugih biljaka – tikvica, patlidžana, čak i cvijeća poput petunija i pelargonija. Ali paradajz, paprika i krastavci su biljke koje na kvasac reaguju najbrže i najvidljivije.
Ne morate imati veliko imanje da biste uživali u bogatom rodu – dovoljno je malo pažnje i prirodnog znanja. Kvasac, skroman sastojak iz naše svakodnevne kuhinje, može postati vaš najbolji vrtni saveznik.
Za kraj, ne zaboravite da su najuspješniji vrtlari oni koji neprestano eksperimentišu. Pokušajte, posmatrajte rezultate i prilagodite metodu svojim biljkama. Možda baš ovaj jednostavan trik s kvascem postane vaša nova tajna uspjeha u vrtu.
