Uzgoj krastavaca u bašti može biti prava radost, ali samo ako znate koje biljke je dobro saditi u njihovoj blizini, a kojih se treba strogo čuvati. Baštovani koji nemaju dovoljno iskustva često prave grešku što ne vode računa o biljnim susjedima, pa njihov trud na kraju ne daje očekivane rezultate.
Krastavci su poznati kao biljke koje su prilično zahtjevne kada je riječ o susjedstvu, a neke biljke pored njih mogu drastično usporiti njihov rast, pa čak i uništiti cijeli rod.
Prije svega, važno je razumjeti zašto određene biljke ne odgovaraju krastavcima. Najčešći problemi su međusobna konkurencija za hranjive tvari i vodu, ali i to što neke biljke ispuštaju supstance iz korijena koje djeluju toksično na druge biljke – to se naziva alelopatija.
Upravo zbog ovoga, sadnja pogrešnih biljaka pored krastavaca može dovesti do toga da krastavci ostanu patuljasti, da im plodovi budu mali ili da uopšte ne rađaju.
Prva biljka koju nikako ne bi trebalo saditi pored krastavaca je krompir. Krompir i krastavci su iz iste porodice, pa dijele slične bolesti i štetočine. Sadnjom krompira pored krastavaca povećavate rizik od bolesti poput plamenjače, koja može uništiti oba useva.
Osim toga, krompir ima vrlo jak korijen koji može da preuzme previše hranjivih materija iz zemlje, ostavljajući krastavce bez neophodnih nutrijenata.
Druga biljka s kojom krastavci ne idu zajedno je luk. Luk ispušta u zemlju određene supstance koje usporavaju rast krastavaca i negativno utiču na razvoj njihovih plodova. Mnogi baštovani kažu da se luk i krastavci jednostavno “ne slažu” jer borba za prostor i hranjive materije dovodi do slabog prinosa i lošeg kvaliteta plodova.
Treća biljka koju treba izbjegavati je krompir i kupusnjače, posebno kupus i karfiol. Kupusnjače zahtijevaju mnogo hranjivih tvari iz zemlje i često su meta istih štetočina kao i krastavci, što dodatno otežava uzgoj. Sadnja kupusnjača pored krastavaca može izazvati i razne bolesti korijena, koje slabe obe biljke i smanjuju njihov prinos.
Međutim, pored biljaka koje treba izbjegavati, postoje i one koje se odlično slažu sa krastavcima i mogu čak poboljšati njihov rast i zaštititi ih od štetočina. Na primjer, bosiljak je biljka koja se često sadi uz krastavce jer odbija neke insekte i poboljšava ukus plodova. Takođe, mahunarke kao što su grašak i pasulj poboljšavaju kvalitet zemljišta jer fiksiraju azot, što je od koristi krastavcima.
Za uspješan uzgoj krastavaca važno je da pravilno organizujete baštu, poštujući pravila sađenja i osiguravajući im dovoljno prostora i hranjivih materija. Redovno uklanjanje korova i pravilno zalivanje dodatno pomažu da biljke budu zdrave i rodne.
Iako može zvučati jednostavno, dobro planiranje sadnje može napraviti veliku razliku u prinosu krastavaca. U suprotnom, trošićete vrijeme i trud, a biljke neće dati željene plodove, što može biti veoma frustrirajuće.
Za kraj, ako ste početnik u baštovanstvu, preporučujem da napravite dnevnik u kojem ćete pratiti koje biljke sadite zajedno i kakve rezultate dobijate. Tako ćete lakše razumjeti specifične potrebe vaše bašte i prilagoditi sadnju na najbolji mogući način.
Uz malo truda i pažnje, vaša bašta može postati pravi raj za krastavce i druge biljke koje volite uzgajati, a vi ćete moći da uživate u bogatom i zdravom rodu.
Da rezimiramo, ključ uspjeha je izbegavanje sadnje krompira, luka i kupusnjača pored krastavaca, jer ove biljke mogu usporiti njihov rast, smanjiti prinos i učiniti vaš trud beskorisnim. Ako ove savjete primenite, sigurno ćete imati zdravije biljke i bolju žetvu.
